top of page

Kaštela, Solin, Salona 22.06.2019.

Updated: Jul 16, 2019

I tako smo nastavili dalje. Probudili se, doručkovali i smišljali plan :) S obzirom da je bio malo oblačan dan odlučili smo se zaputiti za Kaštele. Izabrali smo Kaštel Stari.

Inače Kaštela su grad u Hrvatskoj u Splitsko-dalmatinskoj županiji koji se sastoji od 7 naselja: Kaštel Sućurca, Gomilice, Kambelovca, Lukšića, Starog, Novog i Štafilića. Ime su dobila po dvorcima (kaštelima) podignutim u doba turske opasnosti u Dalmaciji, a oko kojih su se postupno razvila današnja naselja.



Prvo smo malo prođirali uz more..


Prekrasno mjesto sa duuugim plažama kako pješčanim tako i pločama. Onda smo se malo uvukli u jezgru grada koja očarava starinama i zidanim kućicama. Stvarno je prekrasno mjesto.

I tako smo mi dobro prošetali...

Toliko da smo pjehe prošli kroz Kaštel Novi i Kaštel Štaflić :)

Evo i par slikica.


Kaštel Štafilić podigao je trogirski plemić, porijeklom s otoka Krete, Stjepan Stafileo 1508. godine. On je dobio dozvolu ne samo da sagradi utvrdu na morskim hridinama nego da do nje podigne naselje i opaše ga bedemima. Iako je dobio dozvolu da kaštel ima oko 280 metara u dužinu i širinu, on je njegove dimenzije znatno smanjio, pa je utvrđeno naselje bilo oko 46 metara dužine i širine. U kaštel su se doselili stanovnici starih Bijaća, neki stanovnici Žestinja i uskoci s raznih strana. Po svom utemeljitelju naselje je nazvano Kaštel Štafilić.

Samostalna župa u Kaštel Štafiliću osnovana je 22. studenoga 1566. godine, nakon što je za nepunih 11 mjeseci bila podignuta spomenuta crkvica svetog Ivana Krstitelja. Toga je dana došao u biskupsku kuriju u Trogiru Petar Ferro, u ime svoje i ostalih kom- patrona Štafilića, i izvijestio da je crkva dogotovljena te predstavio svećenika don Pavla Paunovića, koga je predložio za prvog redovitog župnika u Štafiliću. To je odobreno uz preporuku da se što prije sagradi dolična župna crkva. Otežavajuće prilike i učestali ratovi s Turcima to su omeli pa je ta prva crkvica služila za župnu crkvu više od stotinu godina. Treba napomenuti, daje župa u Kaštel Štafiliću nasljednica srednjovjekovne župe u Bijaću. Ona je početkom 16. stoljeća nestala iseljenjem naroda uslijed učestalih turskih pustošenja.


Šetajući od Kaštel Starog do Kaštel Novog nalazi se jedan super spomenik!

Vjesnik slobode (konjanik) spomenik je koji dijeli Kaštel Stari od Kaštel Novog, a Marin Studin je također njegov autor. Spomenik je podignut u spomen junačke borbe naroda ovoga kraja protiv okupatora.


Iako je bilo oblačno bilo je jako vruće, tj. sparno. Zaputili smo se nazad u Kaštel stari.


Iskoristili smo malo sunca što se probilo i proveli koji sat na plaži i kupanju. Kao što rekoh plaže su baš super.



Osvježili smo se, iskoristili tuš koji je na plaži i potpuno besplatan što je bilo fascinantno s obzirom da kod nas na moru samo što ne naplaćuju zrak koji udišete :)

Dan je bio savršen za obilaske je rnije bilo potpuno sunčano tako da smo odlučili dalje za Solin.


Sparkali smo se u centru i zaputili prema Gašinoj mlinici.

Gašpina je mlinica jedna od rijetkih još sačuvanih mlinica na rijeci Jadro. Građena je početkom 18 st. a u dokumentima se prvi put spominje 1711. godine. Njezin se građevinski sklop sastoji od četiri kamene prizemne zgrade u nizu s dvostrešnim krovovima pokrivenim kamenim pločama. Tijekom stoljeća ovaj se sklop dograđivao i doživljavao je razne građevinske preinake što se može uočiti na pročelju u naknadno otvaranim prozorima.


Nastavili smo dalje uz rijeku Jadro koja baš osvježava sa svojim slapićima.

Jadro, također i Solinčica, rijeka u Splitsko-dalmatinskoj županiji koja izvire na području Klisa, a teče kroz grad Solin. Izvor joj je oko 9 kilometara od grada Splita.

Solinjani Jadro zovu i "Solinska rika". Izvor rijeke Jadra koristio se još u antici za opskrbu vodom, putem akvadukta, rimske Salone i Dioklecijanove palače.[2] Zbog njena značaja i događaja iz starohrvatske povijesti, naziva ju se i hrvatskim Jordanom. Na njoj se nalazi Gospin Otok na kojem je hrvatski povjesničar i arheolog don Frane Bulić (1846.-1934.) otkrio brojne nalaze iz starohrvatskog razdoblja, uključujući ulomke s epitafom na sarkofagu kraljice Jelene († 976.), značajne za utvrđivanje kronologije srednjovjekovne hrvatske povijesti i rodoslovlje dinastije Trpimirovića.


No zapravo ono što smo htjeli doživjeti jeste Salona, antička metropola rimske provincije Dalmacije smještena na središnjem dijelu istočnojadranske obale. U antici je bila glavni grad rimske provincije, da bi u vrijeme seobe naroda bila napuštena, a poslije se istočno od razvalina antičkog grada razvio hrvatski srednjovjekovni grad Solin.


To je nešto što treba posjetiti. Iako je napušteno i zapušteno, slabo održavano, izgleda prekrasno. Kada vidite te ostatke i zamišljate kako je to nekada izgledalo i kako je to netko uopće napravio stvarno se zapitate. S obzirom da je odvojeno od grada imate nekako svoj mir tamo. Ma neopisivo.


Salona je prvotno bila obalno uporište i luka ilirskih Delmata u neposrednoj blizini Traguriona i Epetiona, kolonija koje su u 3. stoljeću pr. Kr. osnovali isejski Grci. U to vrijeme u Saloni je pored domaćih Ilira i grčkih doseljenika živio i velik broj Italika. U vrijeme rimskih sukoba s Ilirima za prevlast na istočnojadranskoj obali, u Saloni je 119. pr. Kr. boravio rimski prokonzul Lucije Cecilije Metel, koji je zbog svojih pobjeda nad Ilirima prozvan Dalmatik (Dalmaticus).

Stara gradska jezgra bila je trapezastog oblika opasana zidinama i utvrđena kulama čiji pojedini dijelovi potječu iz 2. st. pr. Krista. Do danas se sačuvao istočni trakt gradskih zidina građen od velikih kamenih blokova s vratima omeđenim osmerokutnim kulama iz Augustova vremena (Porta Caesarea). Od njih je kretala cesta čiji je jedan pravac skretao prema jugoistoku i jugu, dok je drugi vodio na sjever prema unutrašnjosti.


Nagli razvoj grada u vrijeme Augusta i kroz cijelo prvo stoljeće pratila je gradnja javnih objekata. U jugoistočnom dijelu sagrađen je forum s kapitolijem kao središtem javnog, političkog i vjerskog života. U blizini foruma je krajem 1. stoljeća podignuto kazalište koje je moglo primiti oko 3500 gledatelja. Prikaz Salone na kojemu se vidi teatar nalazi se na Trajanovu stupu u Rimu.


Nakon obilaska Salone već nas je lagano hvatala noć i Aresova glad pa smo brzo potražili dućan koji radi na praznik - Dan antifašističke borbe. I gle čuda - sve radi! Tog ima samo kod nas :) Nahranili smo sebe i Aresa i zaputili se na odmor kući u Okrug Gornji.

sutra nas čeka uživanje ispod apartmana na moru i kupanje ;)


Pratite nas:


42 views4 comments

Recent Posts

See All
Post: Blog2_Post
bottom of page